Poslovne vijesti - Hrvatska

Dug središnje države do svibnja 140,2 milijarde kuna

Ukupni dug konsolidirane središnje države na kraju je svibnja iznosio 140,2 milijarde kuna, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke.

To je rast od nešto više od 2 milijarde kuna u mjesec dana. Ako se usporedi stanje na godišnjoj razini, odnosno ono iz svibnja prošle godine, vidi se da je država u godinu dana dug povećala za 25,5 milijardi kuna, odnosno za 22,3 posto.

Obveznice na domaćem i inozemnom tržištu bile su najizdašniji instrument novih zaduživanja. Treba podsjetiti da je od početka godine Ministarstvo financija organiziralo tri tranše obveznica. Međunarodna obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara izdana je u ožujku, dok su obveznice na europskom tržištu i dvije tranše na domaćem tržištu izvršene tijekom lipnja i srpnja.

Tako se Hrvatska u 2011. zadužila za novih 19,5 milijardi kuna, što će utjecati na rast javnog duga u novim izvješćima. Prema analizi Raiffeisena, od svibnja prošle godine do svibnja ove godine dug po osnovi izdanih obveznica na domaćem tržištu porastao je za 7,7 milijardi kuna, a po osnovi izdanih obveznica na inozemnom tržištu za 8,7 milijardi kuna.

Kroz kredite banaka na godišnjoj razini dug je skočio nešto više od 7 milijardi kuna. U zaduživanju se država više oslanjala na domaće tržište, pa je tako većina, odnosno 14,5 milijardi kuna, od svibnja 2010. zadužena u Hrvatskoj, pa sad domaći dug nosi 65 posto ukupnog duga središnje države. Najveći pojedinačni investitor u domaća izdanja je AZ obvezni mirovinski fond. Trenutačno u rukama drže 4,66 milijardi kuna vrijedne kunske obveznice te 793 milijuna eura, odnosno oko 10,55 milijardi kuna hrvatskog duga, što nosi 66 posto ukupne imovine fonda.

Među šest izdanja hrvatskih obveznica u opticaju nisu se iskristalizirali veliki pojedinačni investitori, pa možemo zaključiti da veliki investicijski fondovi nisu pretjerano zainteresirani za domaći dug. Deset najvećih investitora u hrvatske međunarodne obveznice kupilo je ukupno 275 milijuna dolara i 60 milijuna eura, odnosno plasirali su ukupno 1,88 milijardi kuna, a najveći pojedinačni investitor je američki fond Franklin Resources.

Od početka godine do kraja svibnja dug središnje države porastao je za 10,8 milijardi kuna. Dug izvanproračunskih fondova, kao i izdana jamstva RH, zabilježili su rast na godišnjoj razini, ali su se u odnosu na kraj 2010. smanjili. Ukupni dug izvanproračunskih fondova na kraju je svibnja iznosio 6,5 milijardi kuna, dok je stanje jamstava na kraju svibnja iznosilo 57,6 milijardi kuna.

U mjesecima do kraja godine Ministarstvo financija nije najavilo nova izdanja obveznica, pa će dinamika rasta vjerojatno biti nešto sporija nego u prvom dijelu godine. Na rast duga utjecat će i dospijeće trezorskih zapisa. Naime, do kraja godine dospijeva 5,1 milijarda kuna kunskih i 520 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.